Ushobora kuba wibaza uti noneho se ni akahe gashya ku byerekeye ibiremwa byaba bituye ku yindi mibumbe (Ibivajuru – Extraterreste – Aliens) ndetse binavugwa ko byaba biza gusura isi?

Amakuru dufite ubu ni uko ubu Uwitwa Mazlan Othman, ukomoka mu gihugu cya Maleziya, ariwe washyizweho nk’ukuriye komite yo kwakira abo “bashyitsi” twakomeje kumva kuva kera.

Reka ariko duhere ku makuru yo mu minsi ishize kugira ngo dufashe uwaba ari bwo yumvise izi nkuru gusobanukirwa byimbitse. Mu by’ukuri si ibya none, imyaka ibaye myinshi havugwa ko mu yindi mibumbe haba hari ibindi biremwa, cyangwa reka tuvuge ibinyabuzima, bifite ubwenge butangaje, ndetse ngo byaba bishaka gusa n’abantu.

Ibyo byakomeje gutera abantu amatsiko, ku buryo nk’ ubu umuherwe w’Umurusiya Yuri Milne,  afatanyije n’umuhanga mu by’ikirere Stephen Hawking bashyizeho inyigo na gahunda yo gushakisha ibyo binyabuzima no guhura nabyo, cyangwa se reka tuvuge kugirana nabyo imishyikirano. Mu byukuri kuba ibi biremwa byaba biriho cyangwa bitariho ntibyemeranywaho n’abiga iby’ikirere bose, ariko na none ntawahakana ko hari ibimenyetso bitera kwibaza byagiye bigaragara kuva mu gihe cya Misiri ya kera kugera ku cyiswe ubu Umurwa mukuru w’ibigendajuru n’ibivajuru, bitazwi aho bituruka.

Bimwe mu bimenyetso twavuga ni ibi bikurikira:

  • Habonetse mu ruhanga rwa Napoleo Bonaparte, wari Umwami w’abami w’Umufaransa, ikinyabuzima kidasanzwe mu bantu. Ibi birahuza n’ibyo Napoleo ubwe yigeze kwivugira ko muri 1794 yafashwe n’abantu badasanzwe, icyo gihe yabuze igihe cy’iminsi 9.
  • Mu nyandiko za kera zo mu Misiri habonekamo ibishushanyo byerekana, imashini ziguruka zidasanzwe zazaga gusura ikibaya cya Nili.
  • Bonibrije (Bonnybridge) aho ni mu gihugu cya Ekose, (Ecosse); Hamaze kuboneka mu kirere cyaho izo mashini 300, ziguruka zidasanzwe, kandi zitazwi aho zituruka.
  • Abahanga babonye ku mubumbe witwa Eropa, twakwita ukwezi k’umubumbe Jipiteri; utuntu bita bagiteri (bacteries) dutukura byerekanako hashobora kuba ubundi buzima buteye imbere mu miterere yabwo.
  • Leonid Ksanfomaliti nawe yabonye  ibimeze nka skorupio (scorpions) ku mubumbe wa Venusi, byaba gihamya yuko hari ubundi buzima.
  • Abahanga bo muri Kaminuza ya Ohio muri Leta Zunze Ubumwe Za Amerika, babonye, ibishashi bigeze kuri 200, byasaga nkaho ari abantu batuye ku yindi mibumbe bashakaga uko bavugana.

Umupilote w’indege aherutse kubona mu kirere ikintu gikozwe muri mpande eshatu, kiza gisatira indege yari atwaye, mu gihe yiteguraga ko bagongana icyo cyahise kibura.

  • Umukobwa witwa Betty Clem, wo muri Penisilvaniya, yaherutse kubona ikintu kimurika kimanuka gihagarara muri metero 640 yaho yari ari kirongera kiragenda.

Bivugwa ko ibi bivajuru biza ku isi mu rwego rwo kureba aho ikiremwamuntu kigeze kinjira mu mugambi wa satani. Hari ibihugu bikomeye bikorana n’ibi bivajuru mu nganda zikomeye zirimo izicura intwaro kimwe n’ingede zikomeye z’intambara zitagira abapolote (Drones).

Muri AMerika, agace kitwa Area 51 kagenzurwa bikomeye n’ingabo za USA, kavugwaho  kuba karimo ibivajuru bitari bike bikorana n’izi ngabo umunsi ku wundi. Ubutaha tuzabagezaho inkuru irambuye kuri aka gace ka Area 51 kavugwa kuba indiri y’ibivajuru ariko bamwe bakaba bahakana aya makuru.

Basomyi bacu ngibyo bimwe mu bimenyetso twashoboye kubasomera, ariko hari byinshi cyane byagiye byandikwa.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here